Iperereza ku ruhare rw’abasirikare b'abazungu mu kurandura abari basigaye ba nyuma bo kurwanya itsembabwoko ry’abatutsi mu Rwanda. Ubu bwicanyi bwakorewe abatutsi ku ya 13 na 14 Gicurasi 1994 i Bisesero (mu burengerazuba bw'u Rwanda), ukwezi n'igice mbere ya Operation Turquoise, bwahitanye abasivili b'Abatutsi bagera ku 50.000. Abatutsi ba Bisesero bataye iminsi itatu mu mpera za Kamena 1994 n'abasirikare b'Abafaransa bo muri Operation Turquoise ni bo barokotse ubwo bwicanyi. Uku gutererana gushobora kuba kwaratewe n'impungenge z'uko bazatanga ubuhamya bukomeye ku kugira uruhare rw'abasirikare b'abazungu (bagenwe nk'Abafaransa n'abahoze ari abajenosideri bishe abatutsi) mu bwicanyi bwo ku ya 13 Gicurasi.
Amakuru: Umushakashatsi Serge Farnel yarasebejwe, hagamije gutesha agaciro ubuhamya bwinshi we n'abandi bashakashatsi bakusanyije. Abatangabuhamya bashinjwe kuba baremeye amafaranga ngo babeshya, nubwo aya maperereza yakozwe hifashishijwe uhagarariye Ibuka (ishyirahamwe ry'abarokotse jenoside mu Rwanda) wahawe abashinzwe ubushakashatsi n'ubuyobozi bwa Ibuka ubwayo. Iperereza rya mbere muri aya maperereza ryakozwe ku nkunga ya Minisiteri y'Ubutabera y'u Rwanda n'icyahoze ari Komisiyo y'Igihugu Ishinzwe Kurwanya Jenoside.
Ikirego cyo gusebanya cyatanzwe na Serge Farnel arega umwanditsi w'urubuga rw'ishyirahamwe Ibuka. Urubanza rwabereye i Paris. Byemejwe ko gusebanya byabaye koko, kandi ko n'ubwunganizi yananiwe kwerekana ko ibirego yaregaga Serge Farnel ari ukuri.
Urubanza ruvuga ko ibimenyetso byatanzwe n'ubwunganizi "bitagaragaza ukuri kw'inyandiko isebanya, kubera ko ibimenyetso bitajyanye n'ibirego byo gusebanya biboneka muri ayo magambo, kandi imvugo yonyine ya Eric Nzabihimana, igamije ku buryo budasobanutse kandi butaziguye ko abatangabuhamya bivugwa ko basezeranyijwe amafaranga, idahagije kugira ngo itange ibimenyetso byuzuye, byumvikana, kandi bifitanye isano n'ukuri kwayo."
Abacamanza baje kugira umwere uregwa, kuko yaguye mu mutego wo kwemera ibyo yabwiwe, kandi atabanje kureba ibyo yabwiwe bishingiye ku kuri. Abacamanza bemeje ko uregwa yatangaje amagambo yabwiwe n’usebanya, naho atari ukuri, gusa yapfuye kuyemera, atekereza ko agamije icyiza.
Inyandiko eshanu zatanzwe n'ubwunganizi nk'ibimenyetso byagaragaye ko ntaho bihuriye n'urubanza, nubwo perezida w'ishyirahamwe uregwa yari ayoboye ishami rye mu Bufaransa, imyaka ibiri mbere yaho, yavuze ku mugaragaro ko, nyuma y' ‘’iperereza ryimbitse," nta gushidikanya ku kuri kw'ibirego byari bikiriho. Ibimenyetso bivuguruza byatanzwe n'urega (Serge Farnel) byari bigizwe n'inyandiko zigera ku ijana.
Byongeye kandi, ubwunganizi nta bandi batangabuhamya bwari bufite uretse uwasebeje ubwe wenyine. Nubwo bimeze bityo, abacamanza ntibabonye ko ubuhamya bwe bwemewe. Ku rundi ruhande, urega yahamagaje abatangabuhamya barindwi.
Muri aba batangabuhamya barindwi, abatangabuhamya batanu bahagarariye urega (Serge Farnel), bahamya ko hari abazungu ku ya 13 Gicurasi 1994, muri Bisesero (bamwe muri bo bashoboye kugaragaza ubwenegihugu bwabo bw'Ubufaransa), ntibahawe pasiporo kugira ngo bajye i Paris gutanga ubuhamya bwabo babanje kurahira, nubwo umuhesha w'inkiko w'u yari yarabahamagariye kwitaba.
Abacamanza b'Abafaransa banze icyifuzo cy'urega cyo gusubika iburanisha. Mu gihe cy’iburanisha, hari ibirego byatanzwe bishinja aba batangabuhamya batanzwe n’urega, (nubwo iperereza ryakozwe mu myaka 15 ishize, haba ku baturage no ku buyobozi bw'u Rwanda), aba batangabuhamya ntibashoboye gusubiza, uretse ko bari batanze mbere mu bwanditsi w'urukiko. Ariko, aya magambo batanze, ntiyafatwaga nk'ibimenyetso bivuguruza; ubuhamya bwabo bw'indahiro ni bwo bwashoboraga kwemerwa.
Ikintu cy'ingenzi muri uru rubanza :
Nuko umwe mu batangabuhamya (Bwana Marcel Harerimana), wahamagawe gutanga ubuhamya ku ruhande rw’uregwa gusebanya, yemeje arahiye ko yabonye abazungu i Bisesero ku ya 13 Gicurasi 1994. Ubu buhamya bwatanzwe n’uwarahiye buhuye n'ubundi buhamya bwinshi bw'Abanyarwanda.
Nakozwe ku mutima n'ubutumwa nahawe vuba aha n'umuntu nubaha, wanshimiye kurangiza imanza, anyibutsa ibyo nakoreye abarokotse genocide, ndetse ananshimira kurwanya abahakana genocide. Iyi mvugo yo kunshyigikira yanteye akanyarigabo ko nafashe inzira y’amahitamo meza, ajyana mu mutuzo.
Kuri iyi tariki y'ingenzi, ihurirana n'icyumweru cyo kwibuka jenoside yakorewe Abatutsi bo mu Rwanda, ndashaka kumubwira ko nta yandi mahitamo nari mfite, uretse gutangiza uru rubanza, mbere na mbere kuko buri muntu agomba kuba ashobora kwirwanaho..." Gusebanya, aho byaturuka hose, ntibyemewe kuko, nubwo niyemeje inshingano zo kwibuka, ni nako ngomba kureba ibijyanye n’Amateka.
Iburanisha rya mbere ryagaragaje ko bamwe mu barokotse batazi Igifaransa bari bafite amakuru atari yo, bityo bakaba baratekerezaga ko umushakashatsi, mu bitabo bye, yahinduye amagambo yabo, akabavugira ko babonye Abafaransa ku ya 13 Gicurasi 1994, i Bisesero, mu gihe, nibura ku ruhande rwabo, bamubwiye gusa ko babonye abazungu. Ibi ntabwo byabayeho, nk'uko umuntu wese ashobora kubyirebera mu mashusho no mu nyandiko byose bihari, kandi bisomwa na bose. Abatanga ubuhamya ku bwenegihugu bw'Abafaransa bw'aba bazungu ni abakoze jenoside.
Uruhande rurega, mu ibaruwa yo ku ya 9 Mata rwandikiye Perezida w’Urukiko rw’Ubujurire, rumenyesha ko ruhagaritse kuburana, kuko abatangabuhamya batanu bari bahamagajwe mu rubanza rwa mbere "batarabona pasiporo zabo, kandi kuzibona, ni uburenganzira buteganywa n’amategeko y’u Rwanda, cyane cyane ko gusaba izo passeports zabo byatangiye muri Mutarama 2025, hararenga umwaka ibi bikozwe." Hongeweho ko hari icyemezo cy’uko umunyarwanda, utari ku rutonde rw’abatangabuhamya bari kuza kunyomoza ibirego mu rubanza, we yabonye pasiporo ye mu minsi mike.
Ku ya 13 Gicurasi 1994, i Bisesero mu Rwanda ku musozi wa Kagari, Bwana Sylvain Nyakayiro yabonye abasirikare b'abazungu barasa abasivili b'Abatutsi, abigizemo uruhare, bava ku musozi wa Mataba. "Aba basirikare b'abazungu bicaga abasivili b'Abatutsi, barimo mukuru wanjye Mukasine Nelly babarashishije imbunda nini cyane."
Ku ruhande rwe Boniface Mutuyemungu ahantu hamwe i Bisesero mu Rwanda ku musozi wa Nyiramakware: "Yabonye abapolisi n'abasirikare babiri b'abazungu baturasa, abasivili b'Abatutsi, ku musozi wa Mumubuga." "Aba basirikare b’abazungu bicaga abasivili b'Abatutsi, barimo umuhungu wanjye Nkunrunziza w'imyaka icyenda, n'undi muhungu wanjye Mazimpaka, ufite imyaka 10,
Boniface Mutuyemungu Ku ruhande rwe, Jean-Baptiste Hakizimana atanga ubuhamya muri aya magambo: "Ku ya 13 Gicurasi 1994, ubwo nari mu Rwanda ku musozi wa Mumubuga, nabonye abarwanashyaka, abasirikare b'u Rwanda n'abasirikare benshi b'abazungu baturasaho abaturage b'Abatutsi." "Nyuma yaho, nambuka umuhanda wa Rwirambo werekeza ku misozi ya Kazirandimwe, mbona abasirikare b'abazungu kuri uyu muhanda wa Rwirambo barasa berekeza ku misozi ya Kagari na Muyira." "Ku ya 13 Gicurasi, abantu bane bo mu muryango wanjye barapfuye, mama Colette Mukundufite, bashiki banjye, Tatienne Mukangarembe, Emmanuelle Mudankaka, na Umuhoza."
Ku ruhande rwe, Bwana Emmanuel Karibana atanga ubuhamya muri aya magambo: "Ku ya 13 Gicurasi 1994, nabonye abasirikare b'abazungu hafi y'ishuri ribanza hafi y'umusozi wa Mumubuga i Bisesero, mu Rwanda." "Aba basirikare b'abazungu bari kumwe n'abayobozi ba komini ya Gishyita. Bose bishe abasivili b'Abatutsi bitwaje imbunda nini cyane; harimo n'umuryango wanjye, twari duteganye n'umusozi wa Nyiramakware, uwo munsi umugore wange, Béata Nyirahavugimana, yiciwe, hamwe n'umukobwa wanjye Kiromba w'imyaka 8 n'umuhungu wanjye Nshimiyimana w'imyaka 12